Arktički led topi se tokom ljetnih mjeseci, smanjujući površinu zaleđenog okeana, a zatim se ponovo povećava tokom zimskih mjeseci.

Ali ledeni pokrivač se smanjuje kao rezultat globalnog zagrijavanja, pa su izrađene procjene o tome kada bi Arktički okean mogao da bude „bez leda“ u septembru, kada dosegne svoj minimalni opseg na kraju ljeta.

Bez leda ne znači da leda neće biti, ali naučnici ga definišu kao prostor s manje od milion kvadratnih kilometara ledenog pokrivača, samo 20 odsto prosječnog minimalnog pokrivača iz 1980-ih.

Takvi bi uslovi imali mnogo efekata od povećanja zagrijavanja smanjenjem kapaciteta odbijanja toplote bijelog leda i obalne erozije do pritiska na divlje životinje kao što su polarni medvjedi, uzrokujući preseljenje novih vrsta riba u Arktički okean i povećanje broja ljudskih djelatnosti kao što je pomorski transport.

Studija Univerziteta Kolorado Bolder u SAD-u analizirala je postojeće podatke o predviđanjima kretanja morskog leda i podatke o pokrivenosti morskim ledom iz klimatskih modela kako bi se vidjelo kako bi se Arktik mogao svakodnevno mijenjati u budućnosti.

Studija objavljena u časopisu Nature Reviews Earth and Environment kaže da bi se najraniji septembar bez leda mogao dogoditi između 2020-ih i 2030-ih, prema svim procjenama o količini gasova sa efektom staklene bašte koje ljudi ispuštaju u atmosferu, a vjerovatno će se dogoditi do 2050. godine.

Naučnici su rekli da su se sve prethodne procjene za Arktik bez leda usredsredile na prosječne mjesečne uslove za septembar, a ne pojedinačne dane. Njihova analiza pokazuje da bi se to moglo dogoditi na dnevnoj bazi, a ne na mjesečnoj, i to godinama ranije.

Aleksandra Jan, profesorica atmosferskih i okeanskih nauka i saradnica na Bolderu, rekla je: „Kada je riječ o saopštavanju onoga što naučnici očekuju da će se dogoditi na Arktiku, važno je predvidjeti kada bismo mogli primijetiti prve uslove bez leda na Arktiku u dnevnim satelitskim podacima”.

Naučnici su otkrili da se prva pojava na dnevnoj bazi bez leda očekuje četiri godine ranije nego za cijeli septembar, a moglo bi se dogoditi 10 ili više godina ranije.

To znači da bi se uslovi bez leda u dnevnim satelitskim posmatranjima mogli pojaviti čak i ranije nego u mjesečnim modelima, a potencijalno u 2020-ima, navodi se u studiji.

U studiji se takođe navodi da bi Arktik mogao često biti bez leda u septembru između 2035. i 2067. prema scenarijima s visokim emisijama štetnih gasova, uz malo odlaganje moguće za scenarije nižih emisija.

Prema srednjem scenariju emisija, u kojemu se svijet trenutno nalazi, Arktik bi mogao ostati bez leda samo od avgusta do oktobra, a pod najvišom emisija gasova mogao bi vidjeti minimalne ledene uslove do devet mjeseci godišnje do kraja ovog vijeka.

Arktički morski led mogao bi se brzo vratiti ako se temperature snize, rekli su naučnici.

Profesorica Jan je rekla: „Za razliku od ledenog pokrivača na Grenlandu za čije su stvaranje bile potrebne hiljade godina, čak i ako otopimo sav arktički morski led i ako tada možemo dokučiti kako u budućnosti vratiti CO2 iz atmosfere da preokrenemo zagrijavanje, morski led će se vratiti u roku od 10 godina”.