Šef ukrajinske diplomatije Pavlo Klimkin pozdravio je sankcije koje su SAD i Evropska unija uvele Rusiji. On je u intervjuu Rojtersu rekao da je, prije tri ili četiri mjeseca bilo "praktično nezamislivo" da će se EU saglasiti oko uvođenja sektorskih sankcija glavnom trgovinskom partneru, Rusiji, prenosi Radio Slobodna Evropa.

"Ključna stvar za mene je ovdje privrženost Ukrajini, jedinstvenoj, demokratskoj i evropskoj Ukrajini", rekao je Klimkin.

Nove sankcije mogu da pogode njemačku ekonomiju, ali je mir neuporedivo važniji, izjavio je potpredsjednik njemačke vlade i ministar ekonomije Sigmar Gabrijel.

"Svjesni smo da možemo da trpimo ekonomske posljedice, trgovinska razmjena sa Rusijom nije velika, ali ima određeni značaj“, rekao je Gabrijel dodajući da misli da će Rusija vrlo brzo osjetiti posljedice sankcija.

Zvanična Moskva upozorila je da će novi krug sankcija koje joj je uveo Zapad imati "prilično opipljive posljedice" po Sjedinjene Američke Države i optužila Vašington da želi da kazni rusku vladu zbog njene odlučnosti u sprovođenju nezavisne državne politike.

"Takve odluke Vašingtona mogu samo dodatno da pogoršaju američko-ruske odnose i stvore izuzetno nepovoljnu klimu u međunarodnim odnosima, u kojima je saradnja između naše dvije zemlje često imala odlučujuću ulogu", navodi se saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

"Stvarna šteta od uvođenja tako destruktivnih i kratkovidih mjera će biti prilično opipljiva za Vašington", navodi se u saopštenju.

Ruski izaslanik u EU Vladimir Čizov izjavio je da nove sankcije koje je Unija uvela protiv Rusije ne vode nikuda i ne doprinose rješavanju krize u Ukrajini.

"Nažalost, ova odluka potvrđuje naš zaključak da EU još ne može ili ne želi da odustane od kursa jačanja pritiska kroz sankcije, što samo po sebi ne vodi nikuda i, u svakom slučaju, ne doprinosi deeskalaciji situacije u Ukrajini i oko nje", rekao je Čizov.

Druga po veličini ruska banka VTB, koja je obuhvaćena novim sankcijama, saopštila je da su nove kaznene mjere "politički motivisane" i "nepravedne", ali je uvjerena da će moći da dođe do kapitala ako joj bude potreban.

Rusija je zabranila uvoz većinu voća i povrća iz Poljske najavljujući da se ovo ograničenje može proširiti i na ostale zemlje Evropske unije. To je prva kontramera Moskve nakon proširenja zapadnih sankcija.

Rusija, čiji uvoz voća i povrća iz EU godišnje dostiže dvije milijarde eura, najveće je tržište za ove proizvode. EU plasira u Rusiji 28 odsto povrća od svog ukupnog izvoza i 21.5 odsto voća. Poljska izvozi između 60 i 70 odsto voća u Rusiju.

Poljsko ministarstvo poljoprivrede saopštilo je zabrana uvoza “politička represija” Rusije.

Moskovski mediji ocjenjuju da su SAD i EU uvele do sada najoštrije sankcije Rusiji od vremena Hladnog rata, koje bi zemlju mogle da koštaju trećinu godišnjeg budžeta.

"Nova ograničenja su prvi, istinski udarac po ruskoj ekonomiji. Sankcije EU tiču se celih sektora - finansijskog, naftnog i odbrambenog", piše agencija RBK.

Portal “Njuzru” navodi da ruska ekonomija već sada oseća gubitke, jer je Evropska banka za obnovu i razvoj EBRD nedavno odbila da finansira ruske projekte, što za Rusiju znači da neće dobiti oko 23 milijardi investicija godišnje.

Portal dodaje da se tome može dodati i odliv kapitala iz zemlje, koji je u prvom polugodištu ove godine iznosio oko 74,6 milijardi dolara. (Izvor: RSE)