"Prijetnje po BiH postoje, jer predstavnici RS kontinuirano govore o otcepljenju, odvajanju entiteta od države. Dodik je nedavno izjavio da Bošnjaci mogu imati 25 posto teritorije. Neki su to shvatili kao prostor za etničke incidente", kazao je Šmit u svom obraćanju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

On je istakao da je njegov mandat da nadgleda sprovođenje Dejtonskog sporazuma i da za to ima podršku Saveta bezbednosti.

"Savjet bezbjednosti je više puta iskazao podršku mom radu. Već se radujem svom izvještaju narednog mjeseca", dodao je Šmit.

Osvrnuo se na izlaganje srpskog člana Predsedništva BiH Željke Cvijanović, koja je iznijela teške optužbe na Šmitov račun, navodeći da se u njemu "ne poštuju činjenice ni pravni okvir BiH".

"Nadam se da shvatate da ovo nije mjesto da govorimo o uvredama, ovo je mesto da razgovaramo jedni s drugima. Pozivam na više tačnosti, jedino što vidim je zlonamjernost", kazao je Šmit.

On je istakao da kao visoki predstavnik mora da bude garant postojanja entiteta, koji su djelovi BiH, koja ima međunarodni subjektivitet, dodavši da je RS integralni dio BiH.

Šmit je rekao da je i Cvijanovićka, prisustvujući skupovima "Granica postoji", prihvatila pozive da se blokira administrativna linija između dva entiteta, što je, kako je naveo, kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Kao visoki predstavnik smatram da BiH može doći u stanje politički nestabilnosti, ali to se može spriiječiti vraćanjem na Dejtonski sporazum, pogotovo kad EU nudi put integracija", ocijenio je visoki predstavnik.

On je za trenutnu političku krizu u BiH optužio lidere RS.

U Savjetu bezbjednosti večeras se održava sednica na kojoj se, na zahtev Rusije, raspravlja o stanju u BiH.

Na početku sednice, pomoćnik generalnog sekretara za Evropu, Centralnu Aziju i Ameriku Ujedinjenih nacija Miroslav Jenča rekao je da su se od jula prošle godine, kada se o stanju u BiH govorilo u Savjetu bezbejdnosti, desile pozitivne, ali i zabrinjavajuće stvari.

Pozitivnim je naveo to što je BiH u martu dato zeleno svjetlo za otvaranje pregovaračkog statusa za članstvo u EU.

Potom je naveo da su u skorije vrijeme iz BiH dolazile zabrinjavajuće izjave, koje se odnose na secesiju, negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, što može da ima uticaja na mir i pomirenje u BiH.

"Protiv Muslimana u BiH je počinjen genocid u i oko Srebrenice u julu 1995. godine i to je potvrdio i Međunarodni sud pravde", rekao je on, dodavši da sve političke vođe, kao i mediji, treba da pokažu poštovanje prema svim žrtvama, te da se posvete pomirenju i stabilnosti zemlje.